30. studenoga 2016.

► 2017./2018. “Prava, podrška, zaštita i kompenzacija žrtava kaznenih djela”

“Rights, support, protection and compensation of victims of crime”

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Bijeli krug Hrvatske iz Splita i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima iz Vukovara od 1. siječnja 2017. provode projekt pod nazivom Prava, podrška, zaštita i kompenzacija žrtava kaznenih dijela u svrhu doprinosa implementaciji Direktive 2012/29/EU o minimalnim standardima prava, podrške i zaštite žrtava kaznenih djela i Direktive 2004/80/EC o kompenzaciji žrtava kaznenih djela.

Cilj projekta je uspostavljanje sustava prikupljanja i analize podataka (Central Information Point) vezanih uz predmete kaznenih djela, koji bi omogućio pregled problematike s kojom se susreću žrtve kaznenih djela te bi poslužio kao alat za prikaz statističkih podataka. Specifični ciljevi projekta su prikupljanje pouzdanih i ažuriranih podataka o žrtvama kaznenih djela; unapređenje implementacije relevantnih zakonskih okvira i usavršavanje znanja i rada stručnjaka u kontaktu sa žrtvama; jačanje kapacitete organizacija civilnog društva (OCD); razvoj među organizacijske suradnje, koordinacija i međusobno povjerenje između pravnih subjekata; zagovaranje razvoja EU politika vezanih za prava žrtava.

Ciljane skupine unutar projekta su OCD, pravni i drugi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama, a prvenstveno žrtve kaznenih djela. Projektom želimo povećati svijest o pravima i zaštiti žrtava te ojačati mrežu različitih dionika čije područje djelovanja uključuje pružanje podrške žrtava kaznenih djela.

Više na stranicama Europske komisije.

    AKTIVNOSTI :


17. siječnja 2017. održan je prvi timski sastanak u Zagrebu, na projektu na kojem su se dogovorili smjerovi projekta, aktivnosti, zaduženja i nadolazeći okrugli stol povodom 22. veljače.

Poziv na Konferenciju – obilježavanje Europskog dana žrtava kaznenih djela Novinarski dom, Zagreb – 22.2.2017.

Osnovni cilj Konferencije je podsjetiti javnost na ostvarivanje cijelog niza temeljnih prava žrtava kaznenih djela (da se sa žrtvama postupa s poštovanjem te da policija, državni odvjetnici i suci budu prikladno osposobljeni za rad sa žrtvama; da se žrtvama pruže razumljive informacije o njihovim pravima i slučaju; da se žrtvama jamči potpora u svim državama članicama EU, da žrtve mogu sudjelovati u postupku ako to žele te da im se pruži pomoć za sudjelovanje na suđenju; da se ranjive žrtve, kao što su djeca, žrtve silovanja ili žrtve s invaliditetom, identificiraju i na odgovarajući način zaštite; da su žrtve tijekom policijskih istraga i sudskih postupaka zaštićene); kao i razvijanje povjerenja u pravosudni sustav.

Nacrt programa konferencije

2017-2-22-Poziv na konferenciju

Žrtve kaznenih djela u Hrvatskoj još ne dosežu prava oštećenika iz drugih članica EU

Povodom Europskog dana žrtava kaznenih djela (22.02.) u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Udruge bijeli krug Hrvatska i Udruge za podršku žrtvama i svjedocima organizirana je konferencija u sklopu projekta Prava, podrška, zaštita i kompezacija žrtava kaznenih djela.

Na konferenciji su uz aktiviste organizacija civilnog društva i udruga za podršku žrtvama i svjedocima govorili predstavnici ministarstva pravosudja, ministarstva unutrašnjih poslova, Pučka pravobraniteljica RH kao i predstavnici pravosudja i znanstvene zajednice.

U nastavku slijedi izvještaj /

ZAGREB, 22. veljače 2017. (Hina) – Žrtve kaznenih djela u Hrvatskoj još ne mogu ostvariti prava koja žrtve ostvaruju u drugima državama članicama Europske unije, a najveći problem je što u hrvatsko zakonodavstvo još nije ugrađena europska direktiva o zaštiti žrtava kaznenih djela, rečeno je na skupu predstavnika ministarstava, civilnih udruga i znanstvene zajednice, održanom u povodu Europskog dana žrtava kaznenih djela.

Koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela Ana Šeničnjak rekla je novinarima da je direktiva trebala biti implementirana do 16. studenog 2015., ali to još nije učinjeno. Ne zna, kazala je, je li problem novac, ali drži da se radi o nedovoljnoj senzibiliziranosti nadležnih ustanova i zastupnika da se u prvi plan proguraju prava žrtava.

Građani ipak trebaju znati, kaže Šeničnjak, da već sada mogu ostvariti ono što im jamči direktiva jer im civilne organizacije mogu pružati podršku koja obuhvaća pravno i psihološko savjetovanje.

Centar je u tri godine postojanja zaprimio preko 4500 poziva, a kao glavni problem uočili su neinformiranost građana o njihovima pravima, kazala je Pšeničnjak, napominjući da žrtve trebaju znati da postoji pozivni centar na čiji broj 116 006 anonimno mogu prijaviti kazneno djelo.

Predstavnica Ministarstva pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić rekla je da su u saborsku proceduru poslali izmjene zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i zakona o kaznenom postupku, čime će se praktički implementirati odredbe direktive o zaštiti žrtava kaznenih djela.

No, sama izmjena zakona, kaže Šimundža-Nikolić, ne nudi jamstva za potpunu podršku žrtvama pa je zadatak sviju jačati svijest o potrebi za potpunu podršku žrtvi kako se ne bi događalo da žrtva ne ostane sama i da se ne događa sekundarna viktimizacija žrtve.

Prema njezinim riječima dosad je donesena odluka o zahtjevima za preko 130 žrtava, ali manji dio je ostvario naknadu jer je zakon daje samo žrtvama koje su izravno pretrpjele nasilje. U dvije godine pravo na naknadu ostvarilo je 40-ak ljudi, a žrtvi ostaje pravo ostvarivati naknadu iz drugih osnova.

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić upozorila je pak da je stanje nezadovoljavajuće kad je riječ o djeci žrtvama kaznenih djela jer su dobili brojne pritužbe samih žrtava, ali češće njihovih roditelja koji se žale na dugotrajnost sudskih postupaka i na niske kazne zlostavljačima.

Kad je riječ o najtežim kaznenim djelima, poput seksualnog nasilja nad djecom, Milas Klarić upozorava da zaštitne mjere ne funkcioniraju i da bi zastarni rokovi mogli biti duži. Spomenula je primjere da se djeca žrtve višekratno ispituju na policiji, centrima za socijalnu skrb i sudovima.

Maja Bukovac Puvača s riječkog Pravni fakulteta kazala je da su naknade koje država isplaćuje izuzetno niske i pokrivaju minimum koliko se baš mora pomoći žrtvi. Potrebno je, smatra, pojednostaviti postupak i olakšati žrtve teške trenutke nakon kaznenog djela.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič kazala je da puno žrtava nema odgovarajuću podršku iako se pravosudni sustav razvija od prvog dana samostalnosti i proteklih su godina napravljeni veliki koraci, posebno u pogledu podrške u sudnicama što je uvelike humaniziralo rad pravosuđa.

Podršku bi, smatra Teršelič, trebalo osigurati na svim sudovima, a mrežu bi trebalo proširiti na policiju i Državno odvjetništvo. Upozorila je i na teret nasljeđa prošlosti jer žrtve ratnog zločina i civilne žrtve rata u većini slučajeva još čekaju obeštećenje.

Prava, podrška, zaštita i kompenzacija žrtava kaznenih dijela – izvještaj za siječanj, veljaču 2017.

Projektom, kroz periodične izvještaje, želimo povećati svijest o pravima i zaštiti žrtava te ukazati na zapažene probleme, primjere dobre prakse i druge pojave u području koje uključuje pružanje podrške žrtava kaznenih djela.

Izvještaj veljača 2017.

Trening usmjeren ka osnaživanju organizacija civilnog društva provođenjem edukacije, prijenosom znanja i vještina primjenjivih u radu sa žrtvama kaznenih djela – “Edukacijom OCD do kvalitetnijeg položaja žrtava kaznenih djela”, Split, 31.3.2017.

Bijeli krug Hrvatske organizirao je jednodnevni trening usmjeren ka osnaživanju organizacija civilnog društva provođenjem edukacije, prijenosom znanja i vještina primjenjivih u radu sa žrtvama kaznenih djela kao dio aktivnosti projekta Prava, podrška, zaštita i kompenzacija žrtava kaznenih dijela. Trening “Edukacijom OCD do kvalitetnijeg položaja žrtava kaznenih dijela” obuhvatio je veći broj OCD koji se u opisu svojih djelatnosti bave zaštitom ljudskih prava, imaju iskustva u pružanju podrške žrtvama kaznenih djela ili su kroz zajedničke susrete, sastanke i druge aktivnosti iskazali svoj interes da svojim radom obuhvate i žrtve kaznenih djela, ili neke od ranjivih skupina (rad s djecom, nacionalnim manjinama, Romima, osobama s invaliditetom).

Predavači treninga su djelatnici organizacija civilnog društva provoditelja projektnih aktivnosti te voditeljica odjela za podršku žrtvama i svjedocima pri Županijskom sudu u Splitu.

Kroz ovaj jednodnevni trening želimo doprinijeti:

•Osnaživanju organizacija civilnog društva na rad sa žrtvama, na međusobnu suradnju i međusobno educiranje te suradnju na projektnima i razvijanju programa;
•Stvaranje čvrste i koherentne mreže OCD – pružatelja pravne i psihosocijalne podrške;
•Širenje podrške – teritorijalno i horizontalno kroz educirane profesionalce OCD,, sa usvojenim teoretskim i praktičnim znanjima te mogućnošću samo-pomoći;
•Jačanje održivosti OCD kroz međusobna partnerstva te jačanje institucionalnoga okvira;
•Promocija pune implementacije nacionalnih zakona i EU propisa te drugih međunarodno pravnih propisa;
•Zagovaranje kvalitetnijeg položaja žrtava kaznenih djela;
•Rad na poboljšanju pravnog sustava kroz donošenje potrebnih zakona, izmjene i dopune postojećih te razvijanje djelotvornijih provedbenih mehanizama u području podrške žrtvama;
•Izrada prijedloga za unaprjeđenje sudske prakse vezane uz slučajeve kršenja ljudskih prava;
•Doprinos jačanju marginaliziranih skupina;
•Povećanje vidljivosti i svijesti o položaju i ranjivosti žrtava kaznenih djela, osobito ranjivih skupina.

Sudionici treninga:
1. Udruga mladih ”Mladi u EU”, Šibenik – udruga je osnovana u cilju promicanja, razvitka i unapređenja: vrijednosti Europske unije, prava mladih, podrške mladima, informiranosti mladih, socijalno/društvenog poduzetništva, ljudskih prava u RH i EU, zaštiti temeljnih ljudskih i građanskih prava zajamčenim Ustavom i zakonom, razvoja civilnog društva, volonterstva, zaštite prirode i okoliša, socijalnih usluga socijalno osjetljivim skupinama (http://mladi-eu.hr/)
2. Udruga ”Ardura”, Šibenik – udruga Ardura osnovana je 2009.g. sa svrhom provođenja psihosocijalnih, preventivnih i tretmanskih programa za djecu, mlade, roditelje i obitelji (www.udruga-ardura.com).
3. Udruga ”Zvonimir” , Knin – udruga sa bavi pružanjem psiho-socijalne pomoći psihološki i socijalno ugroženim pojedincima i skupinama, stručne pomoći djeci i odraslima s posebnim potrebama uz potrebnu suglasnost nadležnih tijela, stručne pomoći i brige za stare i nemoćne, svih ostalih vidova pomoći sa svrhom poboljšanja kvalitete života i razvoja društva te potpora razvojnim procesima u lokalnoj zajednici, kao i promoviranjem i zaštitom ljudskih prava u RH, te pomoć zaštiti temeljnih ljudskih i građanskih prava zajamčenih Ustavom i zakonom (http://www.zvonimir.hr/statut-udruge-zvonimir/).
4. Udruga ”Hoću kući”, Knin – udruga Hoću kući osnovana je 19.01.1999 s ciljem provedbe aktivnosti koje se temelje na načelima jednakosti pred zakonom, ljudskog dostojanstva, prava na izbor, uvažavanja ličnosti, nenasilne komunikacije, regionalnog povezivanja, odgovornosti za osobni prosperitet, razvoj civilnog društva i izgradnje mira (http://hocukuci.hr/).
5. Udruga ” Most ” Split – udruga MoSt je nevladina organizacija sa sjedištem u Splitu, s lokalnim, regionalnim i nacionalnim djelovanjem koja na vrijednostima volonterskog rada, humanosti, solidarnosti, poštivanju različitosti i ljudskih prava pruža konkretnu pomoć potrebitima i podiže kvalitetu života djece, mladih i građana drugih dobnih kategorija (http://www.most.hr/).
6. Sigurna kuća, Caritas, – “Sigurna kuća” je sklonište za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja. Sklonište pruža smještaj i psihološku pomoć korisnicima. Osim toga, djelatnici provode mjere informiranja javnosti stručnim tribinama te prigodnim duhovnim obnovama (https://smn.hr/ustanove/caritas-nadbiskupije-split).
7. Udruga ”Deša” Dubrovnik – Regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog društva, koji ima dugu povijest djelovanja i koji je izgradio visoku prepoznatljivost u regiji. DEŠA pokazuje visok senzibilitet za čovjeka i zajednicu, ponajviše za osjetljive skupine. Od 1. siječnja ove godine DEŠA –Dubrovnik provodi projekt Psihosocijalna podrška žrtvama i svjedocima na području Dubrovačko-neretvanske županije uz financijsku potporu Ministarstva pravosuđa. (http://desa-dubrovnik.hr/pocetna/pomoc-zrtvama-i-svjedocima/)
8. Pravna klinika Split – organizacijska jedinica Pravnog fakulteta koja u skladu sa svojim općim aktima pruža primarnu pravnu pomoć (http://pravnaklinika.unist.hr/).

Trening usmjeren osnaživanju organizacija civilnog društva provođenjem edukacije, prijenosom znanja i vještina primjenjivih u radu sa žrtvama kaznenih djela
“Edukacijom OCD do kvalitetnijeg položaja žrtava kaznenih dijela”

Osijek, 11.4.2017.

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava organizirao je jednodnevni trening usmjeren ka osnaživanju organizacija civilnog društva provođenjem edukacije, prijenosom znanja i vještina primjenjivih u radu sa žrtvama kaznenih djela kao dio aktivnosti projekta Prava, podrška, zaštita i kompenzacija žrtava kaznenih dijela. Trening “Edukacijom OCD do kvalitetnijeg položaja žrtava kaznenih dijela” obuhvatio je veći broj OCD koji se u opisu svojih djelatnosti bave zaštitom ljudskih prava, imaju iskustva u pružanju podrške žrtvama kaznenih djela ili su kroz zajedničke susrete, sastanke i druge aktivnosti iskazali svoj interes da svojim radom obuhvate i žrtve kaznenih djela, ili neke od ranjivih skupina (rad s djecom, nacionalnim manjinama, Romima, osobama s invaliditetom).

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Bijeli krug Hrvatska iz Splita i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima iz Vukovara od 1. siječnja 2017. provode navedeni projekt u svrhu doprinosa implementaciji Direktive 2012/29/EU o minimalnim standardima prava, podrške i zaštite žrtava kaznenih djela i Direktive 2004/80/EC o kompenzaciji žrtava kaznenih djela. Predavači treninga su djelatnici organizacija civilnog društva provoditelja projektnih aktivnosti te voditeljica odjela za podršku žrtvama i svjedocima pri Županijskom sudu u Splitu.

Kroz ovaj jednodnevni trening željeli smo doprinijeti

► Osnaživanju organizacija civilnog društva na rad sa žrtvama, na međusobnu suradnju i međusobno educiranje te suradnju na projektnima i razvijanju programa;
► Stvaranje čvrste i koherentne mreže OCD – pružatelja pravne i psihosocijalne podrške;
► Širenje podrške – teritorijalno i horizontalno kroz educirane profesionalce OCD,, sa usvojenim teoretskim i praktičnim znanjima te mogućnošću samo-pomoći;
► Jačanje održivosti OCD kroz međusobna partnerstva te jačanje institucionalnoga okvira;
► Promocija pune implementacije nacionalnih zakona i EU propisa te drugih međunarodno pravnih propisa;
► Zagovaranje kvalitetnijeg položaja žrtava kaznenih djela;
► Rad na poboljšanju pravnog sustava kroz donošenje potrebnih zakona, izmjene i dopune postojećih te razvijanje djelotvornijih provedbenih mehanizama u području podrške žrtvama;
► Izrada prijedloga za unaprjeđenje sudske prakse vezane uz slučajeve kršenja ljudskih prava;
► Doprinos jačanju marginaliziranih skupina;
► Povećanje vidljivosti i svijesti o položaju i ranjivosti žrtava kaznenih djela, osobito ranjivih skupina.

Na treningu je sudjelovalo ukupno 30 sudionika, i to: 27 predstavnika OCD-a, 1 predstavnik Ureda pučke pravobraniteljice, 2 predstavnice Centra za socijalnu skrb.

Popis sudionika:
1. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
2. Documenta – centar za suočavanje s prošlošću Zagreb
3. Bijeli krug Hrvatska Split
4. Udruga za pomoć i podršku žrtava i svjedoka Vukovar
5. Centar za napuštenu i zlostavljanju djecu Osijek
8. Udruga žena oboljelih i liječenih od karcinoma jajnika „JA KA“ Osijek,
11. B.a.B.e. Sigurna kuća Vukovarsko srijemske županije
12. SOS dječje selo Ladimirevci,
13. CZ PUZ „Klasje“ Osijek,
14. Centar za socijalnu skrb Osijek,
16. Koalicija za rad s psiho traumom i za mir (CWWPP)
19. Udruga Brod grupa za ženka ljudska prava
20. IPC Slavonski Brod,
21. Odjel za podršku žrtvama i svjedocima Županijskog suda Osijek