30. studenoga 2016.

► 2017./2018. “Prava, podrška, zaštita i kompenzacija žrtava kaznenih dijela”

“Rights, support, protection and compensation of victims of crime”

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Bijeli krug Hrvatske iz Splita i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima iz Vukovara od 1. siječnja 2017. provode projekt pod nazivom Prava, podrška, zaštita i kompenzacija žrtava kaznenih dijela u svrhu doprinosa implementaciji Direktive 2012/29/EU o minimalnim standardima prava, podrške i zaštite žrtava kaznenih djela i Direktive 2004/80/EC o kompenzaciji žrtava kaznenih djela.

Cilj projekta je uspostavljanje sustava prikupljanja i analize podataka (Central Information Point) vezanih uz predmete kaznenih djela, koji bi omogućio pregled problematike s kojom se susreću žrtve kaznenih djela te bi poslužio kao alat za prikaz statističkih podataka. Specifični ciljevi projekta su prikupljanje pouzdanih i ažuriranih podataka o žrtvama kaznenih djela; unapređenje implementacije relevantnih zakonskih okvira i usavršavanje znanja i rada stručnjaka u kontaktu sa žrtvama; jačanje kapacitete organizacija civilnog društva (OCD); razvoj među organizacijske suradnje, koordinacija i međusobno povjerenje između pravnih subjekata; zagovaranje razvoja EU politika vezanih za prava žrtava.

Ciljane skupine unutar projekta su OCD, pravni i drugi stručnjaci koji su u kontaktu sa žrtvama, a prvenstveno žrtve kaznenih djela. Projektom želimo povećati svijest o pravima i zaštiti žrtava te ojačati mrežu različitih dionika čije područje djelovanja uključuje pružanje podrške žrtava kaznenih djela.

Više na stranicama Europske komisije.

    AKTIVNOSTI :


17. siječnja 2017. održan je prvi timski sastanak u Zagrebu, na projektu na kojem su se dogovorili smjerovi projekta, aktivnosti, zaduženja i nadolazeći okrugli stol povodom 22. veljače.

Poziv na Konferenciju – obilježavanje Europskog dana žrtava kaznenih djela Novinarski dom, Zagreb – 22.2.2017.

Osnovni cilj Konferencije je podsjetiti javnost na ostvarivanje cijelog niza temeljnih prava žrtava kaznenih djela (da se sa žrtvama postupa s poštovanjem te da policija, državni odvjetnici i suci budu prikladno osposobljeni za rad sa žrtvama; da se žrtvama pruže razumljive informacije o njihovim pravima i slučaju; da se žrtvama jamči potpora u svim državama članicama EU, da žrtve mogu sudjelovati u postupku ako to žele te da im se pruži pomoć za sudjelovanje na suđenju; da se ranjive žrtve, kao što su djeca, žrtve silovanja ili žrtve s invaliditetom, identificiraju i na odgovarajući način zaštite; da su žrtve tijekom policijskih istraga i sudskih postupaka zaštićene); kao i razvijanje povjerenja u pravosudni sustav.

Nacrt programa konferencije

2017-2-22-Poziv na konferenciju

Žrtve kaznenih djela u Hrvatskoj još ne dosežu prava oštećenika iz drugih članica EU

Povodom Europskog dana žrtava kaznenih djela (22.02.) u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Udruge bijeli krug Hrvatska i Udruge za podršku žrtvama i svjedocima organizirana je konferencija u sklopu projekta Prava, podrška, zaštita i kompezacija žrtava kaznenih djela.

Na konferenciji su uz aktiviste organizacija civilnog društva i udruga za podršku žrtvama i svjedocima govorili predstavnici ministarstva pravosudja, ministarstva unutrašnjih poslova, Pučka pravobraniteljica RH kao i predstavnici pravosudja i znanstvene zajednice.

U nastavku slijedi izvještaj /

ZAGREB, 22. veljače 2017. (Hina) – Žrtve kaznenih djela u Hrvatskoj još ne mogu ostvariti prava koja žrtve ostvaruju u drugima državama članicama Europske unije, a najveći problem je što u hrvatsko zakonodavstvo još nije ugrađena europska direktiva o zaštiti žrtava kaznenih djela, rečeno je na skupu predstavnika ministarstava, civilnih udruga i znanstvene zajednice, održanom u povodu Europskog dana žrtava kaznenih djela.

Koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela Ana Šeničnjak rekla je novinarima da je direktiva trebala biti implementirana do 16. studenog 2015., ali to još nije učinjeno. Ne zna, kazala je, je li problem novac, ali drži da se radi o nedovoljnoj senzibiliziranosti nadležnih ustanova i zastupnika da se u prvi plan proguraju prava žrtava.

Građani ipak trebaju znati, kaže Šeničnjak, da već sada mogu ostvariti ono što im jamči direktiva jer im civilne organizacije mogu pružati podršku koja obuhvaća pravno i psihološko savjetovanje.

Centar je u tri godine postojanja zaprimio preko 4500 poziva, a kao glavni problem uočili su neinformiranost građana o njihovima pravima, kazala je Pšeničnjak, napominjući da žrtve trebaju znati da postoji pozivni centar na čiji broj 116 006 anonimno mogu prijaviti kazneno djelo.

Predstavnica Ministarstva pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić rekla je da su u saborsku proceduru poslali izmjene zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i zakona o kaznenom postupku, čime će se praktički implementirati odredbe direktive o zaštiti žrtava kaznenih djela.

No, sama izmjena zakona, kaže Šimundža-Nikolić, ne nudi jamstva za potpunu podršku žrtvama pa je zadatak sviju jačati svijest o potrebi za potpunu podršku žrtvi kako se ne bi događalo da žrtva ne ostane sama i da se ne događa sekundarna viktimizacija žrtve.

Prema njezinim riječima dosad je donesena odluka o zahtjevima za preko 130 žrtava, ali manji dio je ostvario naknadu jer je zakon daje samo žrtvama koje su izravno pretrpjele nasilje. U dvije godine pravo na naknadu ostvarilo je 40-ak ljudi, a žrtvi ostaje pravo ostvarivati naknadu iz drugih osnova.

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić upozorila je pak da je stanje nezadovoljavajuće kad je riječ o djeci žrtvama kaznenih djela jer su dobili brojne pritužbe samih žrtava, ali češće njihovih roditelja koji se žale na dugotrajnost sudskih postupaka i na niske kazne zlostavljačima.

Kad je riječ o najtežim kaznenim djelima, poput seksualnog nasilja nad djecom, Milas Klarić upozorava da zaštitne mjere ne funkcioniraju i da bi zastarni rokovi mogli biti duži. Spomenula je primjere da se djeca žrtve višekratno ispituju na policiji, centrima za socijalnu skrb i sudovima.

Maja Bukovac Puvača s riječkog Pravni fakulteta kazala je da su naknade koje država isplaćuje izuzetno niske i pokrivaju minimum koliko se baš mora pomoći žrtvi. Potrebno je, smatra, pojednostaviti postupak i olakšati žrtve teške trenutke nakon kaznenog djela.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič kazala je da puno žrtava nema odgovarajuću podršku iako se pravosudni sustav razvija od prvog dana samostalnosti i proteklih su godina napravljeni veliki koraci, posebno u pogledu podrške u sudnicama što je uvelike humaniziralo rad pravosuđa.

Podršku bi, smatra Teršelič, trebalo osigurati na svim sudovima, a mrežu bi trebalo proširiti na policiju i Državno odvjetništvo. Upozorila je i na teret nasljeđa prošlosti jer žrtve ratnog zločina i civilne žrtve rata u većini slučajeva još čekaju obeštećenje.

Prava, podrška, zaštita i kompenzacija žrtava kaznenih dijela – izvještaj za siječanj, veljaču 2017.

Projektom, kroz periodične izvještaje, želimo povećati svijest o pravima i zaštiti žrtava te ukazati na zapažene probleme, primjere dobre prakse i druge pojave u području koje uključuje pružanje podrške žrtava kaznenih djela.

Izvještaj veljača 2017.