22. kolovoza 2016.

► BESPLATNA PRAVNA POMOĆ

Javite nam se na telefon 32/639 333 ili putem elektroničke pošte na: rfc.vukovar@gmail.com
Javite nam se na telefon 31/779 419 ili putem elektroničke pošte na: rfc.osijek@gmail.com

Svrha pravne pomoći je ostvarenje jednakosti svih pred zakonom, osiguranje djelotvornog ostvarivanja pravne zaštite te pristup sudu i drugim javnopravnim tijelima, a ostvaruje se kao primarna i sekundarna pravna pomoć. Sustav besplatne pravne pomoći razvijan je pod pritiskom europskih integracija, Direktiva vijeća 2003/8/EZ

Primarna pravna pomoć
Primarna pravna pomoć obuhvaća:
► opću pravnu informaciju
► pravni savjet
► sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela
► zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima
► pravnu pomoć u mirnom rješenju spora.

Primarnu pravnu pomoć pružaju uredi državne uprave u županijama, ovlaštene udruge i pravne klinike. Udruga za podršku žrtvama i svjedocima je ovlašteni pružatelj besplatne pravne pomoći (primarne pravne pomoći).

Primarna pravna pomoć može se pružiti u svakoj pravnoj stvari:
a) ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo ostvari
b) ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa
c) ako podneseni zahtjev nije očito neosnovan i
d) ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.

Sekundarna pravna pomoć
Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:
► pravni savjet
► sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem
► sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima
► zastupanje u sudskim postupcima
► pravnu pomoć za mirno rješavanje sporova pred sudom.

Sekundarnu pravnu pomoć pružaju odvjetnici.

Tko ima pravo na besplatnu pravnu pomoć
Besplatnu pravnu pomoć imate pravo tražiti ako ste:
► hrvatski državljanin
► dijete koje nema hrvatsko državljanstvo i zatečeno je u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu
► stranac na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti ili stranac na stalnom boravku
► stranac pod privremenom zaštitom
► stranac koji nezakonito boravi i stranac na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja protjerivanju ili rješenja o povratku
► tražitelj azila, azilant, stranac pod supsidijarnom zaštitom te članovi vaše obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom.

Pokretanje postupka ostvarivanja pravne pomoći

Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokrećete izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći – ovlaštenoj udruzi, pravnoj klinici ili uredu državne uprave u županiji te nije potrebno ispuniti poseban obrazac zahtjeva.

Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokrećete podnošenjem zahtjeva za odobravanje pravne pomoći na propisanom obrascu nadležnom uredu državne uprave na području čije teritorijalne nadležnosti imate prebivalište ili boravište.

Uz zahtjev morate priložiti svoju pisanu suglasnost i pisanu suglasnost članova vašeg kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini, kojom potvrđujete da su podaci koje ste dali točni i potpuni.

Ako ste žrtva obiteljskog nasilja, suglasnost o dopuštenju uvida u sve podatke o prihodima i imovini podnosite samo za sebe.

Suglasnost ne podnose ni vaši članovi kućanstva koji sudjeluju u postupku kao vaši protivnici ili je njihov interes u suprotnosti s vašim interesom.

Rješenje i dodjela odvjetnika

Ured državne uprave dužan je odlučiti o vašem zahtjevu u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Ako ispunjavate uvjete za ostvarivanje prava na pravnu pomoć, korištenje sekundarne pravne pomoći odobrit će vam se donošenjem rješenja o odobravanju pravne pomoći. U rješenju se određuje i odvjetnik koji će vam pružiti pravnu pomoć i kojem vi morate dostaviti rješenje.

Iznimno, ured će vam odrediti drugog odvjetnika uz njegovu prethodnu suglasnost priloženu uz zahtjev za odobravanje pravne pomoći koja obuhvaća pravni savjet, sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, zastupanje u sudskim postupcima i pravnu pomoć u mirnom rješenju spora te oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Rok za žalbu

Ako vam je odbijeno pravo na korištenje pravne pomoći, protiv rješenja ureda možete izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. O žalbi odlučuje Ministarstvo pravosuđa u roku od osam dana od dana primitka uredne žalbe. Protiv rješenja Ministarstva pravosuđa možete pokrenuti upravni spor.

Pravna pomoć u prekograničnim sporovima

Prekogranični spor je spor u kojem podnositelj zahtjeva za odobravanje pravne pomoći ima prebivalište ili boravište u državi članici Europske unije, a koja nije država članica u kojoj postupa sud, odnosno u kojoj treba izvršiti sudsku odluku.

Pravna pomoć u prekograničnom sporu odobrava se u građanskim i trgovačkim stvarima, postupcima mirenja, izvansudskim nagodbama, izvršenju javnih isprava i pravnom savjetovanju u tim postupcima, dok se odredbe o prekograničnom sporu ne primjenjuju u poreznim carinskim i drugim upravnim postupcima.

Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, a koji traži pravnu pomoć u prekograničnom sporu pred sudom druge države, članice Europske unije, zahtjev podnosi uredu prema mjestu svog prebivališta ili boravišta. Nadležni ured zahtjev prosljeđuje Ministarstvu pravosuđa u roku od osam dana od primitka zahtjeva koji će Ministarstvo pravosuđa uz priložene isprave prevesti na službeni jezik ili jedan od službenih jezika države članice Europske unije i nadležnog tijela za primanje, te ih proslijediti nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj sud postupa ili u kojoj se zahtijeva izvršenje sudske odluke (tijelo za primanje) u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

Ako pravna pomoć ne bude odobrena, podnositelj zahtjeva dužan je nadoknaditi troškove prevođenja. Također, podnositelj zahtjeva može zahtjev podnijeti neposredno tijelu koje je nadležno za primanje zahtjeva u državi članici Europske unije u kojoj postupa sud ili u kojoj treba izvršiti sudsku odluku.

Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u državi članici EU, a koji traži pravnu pomoć u prekograničnom sporu pred sudom u Republici Hrvatskoj, ostvaruje pravo na pravnu pomoć u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Podnositelj zahtjeva ili nadležno tijelo države članice u kojoj ima prebivalište ili boravište ( tijelo za slanje), zahtjev za pravnu pomoć u RH podnosi se Ministarstvu pravosuđa (tijelo za primanje).

Obrasci i priložene isprave moraju se dostaviti u prijevodu na hrvatski jezik, jer će u protivnom zahtjev biti odbačen.

Zahtjeve za pružanje pravne pomoći podnosite na obrascima koje možete preuzeti iz Službenog lista EU.

Broj i osnovna obilježja korisnika (spol, dob, mjesto odakle su korisnici, njihove potrebe i druge eventualne posebnosti).

Tijekom izvještajnog razdoblja, 1. kolovoza do 31. prosinca 2018. godine, ured Vukovar i Osijek primili su ukupan broj od 416 korisnika obuhvaćen projektom „Zajedno do cilja-Primarna pravna pomoć osjetljivim društvenim skupinama“ od toga je bilo 600 upita odnosno slučajeva primarne besplatne pravne pomoći. Od 416 korisnika, 249 su činile žene, a 167 muškarci. Osobama ispod 18 godina nismo pružali pomoć, niti su nam se javljale te dobne skupine. Po dobi, korisnike smo podijelili od 18-30 godina, 31-65 godina te +65 godina. Uredi Vukovar i Osijek zaprimili su 10 osoba do 30 godina, 311 korisnika u dobi između 31 i 65 godina, dok je korisnika preko 65 godina bilo 80.


Ured Vukovar najveći broj korisnika zaprimio je s područja grada Vukovara 90, grada Vinkovaca 16, Općine Borova 10, grada Županje te Općina Jankovci, Petrovci, Mikluševci, Bršadin, Mirkovci, Tovarnik, Nuštar, Trpinja, Čakovci, grada Otoka, Općine Šarengrad, Ilača, Gunja, Vođinci, Berak, Lovas, Drenovci, Soljani, Sotin, Vrbanja, Tompojevci, Račinovci.

Ured Osijek najveći broj korisnika zaprimio je s područja grada Osijeka, 112 iz općine Erdut, Đakova, Beli Manastir, Sarvaš, Bijelo Brdo, Klisa, Višnjevac, Čepinski Martinci, Tenje, Ćelije, Ostrvo, Đakovo, Našice. Ostali korisnici, koji nisu s područja ove dvije županije dolazili s područja grada Varaždina, Slavonskog Broda, Zagreb, Dubrovnik, Šibenik, Rijeka, Split, Nova Gradiška i Karlovac.

Korisnici su se uredu Osijek najviše javljali zbog postupaka iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja – 78, u postupcima iz Zakona o obveznim odnosima- 51, u postupcima za utvrđivanja prava i obaveza iz sustava socijalne skrbi- 23, u postupcima iz radnih odnosa 14, u postupcima iz obiteljskih odnosa 17, u postupcima iz nasljednog prava 5, u postupcima u vezi sa stvarnim pravima 7, u ovršnim postupcima 10, u Upravnim postupcima 5 korisnika, a 15 korisnika upućen je na sekundarnu pravnu pomoć, napisano je 5 pritužba na rad službenika te 10 upita vezanih za postupak pred sudom (svjedočenje, žalba, imovinsko pravni zahtjev).

Korisnici su se uredu Osijek najviše javljali zbog postupaka iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja – 26, u postupcima iz Zakona o obveznim odnosima- 78, u postupcima za utvrđivanja prava i obaveza iz sustava socijalne skrbi- 24, u postupcima iz radnih odnosa 19, u postupcima iz obiteljskih odnosa 38, u postupcima u vezi sa stvarnim pravima 13, u ovršnim postupcima 17, u Upravnim postupcima 47 korisnika, a 22 korisnika upućen je na sekundarnu pravnu pomoć, napisano je 2 pritužba na rad službenika te 56 upita vezanih za postupak pred sudom (svjedočenje, žalba, imovinsko pravni zahtjev).

Tijekom izvještajnog razdoblja, 1. kolovoza do 31. prosinca 2018. godine, ured Vukovar i Osijek pružili su:

• 191 opću pravnu informaciju;
• 376 pravnih savjeta;
• sastavili 33 dopisa pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela