Priopćenje povodom okruglog stola: ,,Individualna i kolektivna traumatska iskustva – sličnosti, razlike i oporavak”

Povodom obilježavanja Europskog dana žrtava kaznenih djela, Udruga za podršku žrtvama i svjedocima u suradnji sa Službom za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa i uprave organizirala je okrugli stol „Individualna i kolektivna traumatska iskustva – sličnosti, razlike i oporavak. Okrugli stol održan je u ponedjeljak, 22. veljače s početkom u 11 sati, putem Zoom platforme, a također je i stream-an putem facebook stranice Udruge za podršku žrtvama i svjedocima. Potresi i još uvijek aktualna pandemija COVID-19 virusa suočili su nas s vlastitom ranjivošću i još ćemo se dugo oporavljati od njihovih utjecaja. Iz tog razloga, organiziran je okrugli stol upravo s ciljem okupljanja stručnjaka u području podrške osobama koje su proživjele traumu, primarno u kontekstu kaznenih djela i prirodnih katastrofa, koji su govorili o uzrocima, prirodi, obilježjima, ali i načinima oporavka nakon traumatskog iskustva.

Uvodnim govorom sudionike i sudionice pozdravili su Miren Špek, izvršni direktor Udruge za podršku žrtvama i svjedocima te ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, a izlaganja je moderirala koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja, Maja Štahan.

Na okruglom stolu sudjelovala je suosnivačica i predsjednica Zagrebačkog psihološkog društva, Sena Puhovski, koja je, kao prva govornica, predstavila temu traume, različitih reakcija i tretmana iz kliničke perspektive. Osim definicije traume, također se osvrnula i na razliku od stresnih reakcija. Sudionici su također slušali o činiteljima koji određuju vrstu i jačinu reakcije te je istaknut i kazneni postupak kao jedan od oblika direktnog utjecaja na oporavak nakon traumatskog iskustva. Izlaganje je također obuhvaćalo i preporuke o pristupu traumatiziranoj osobi, a na kraju su prezentirani i različiti oblici tretmana, kao što su individualni, grupni tretmani te obiteljska i partnerska terapija. Predavačica je podijelila svoje praktično iskustvo u provođenju tretmana te je definirala faze kroz koje prolazi sa klijentima. Na kraju predavanja, naglasak je stavljen na ulogu društva i države u podršci osobama koje su proživjele traumu, a ne samo njih samih i stručnjaka u ovom području.

Maja Mamula, osnivačica i koordinatorica ključne organizacije u suzbijanju seksualnog nasilja nad ženama, Ženske sobe, dala je sudionicima uvid u traumatizaciju kao posljedicu kaznenog djela protiv spolne slobode. Uputila nas je u rad Centra za žrtve seksualnog, a istaknuti su neki specifični problemi koji se javljaju kod žrtava seksualnog nasilja, kao što su problem podrške okoline, predrasude ili neprijavljivanje. Vezano uz navedeno, fokus je bio upravo na socijalnim posljedicama do kojih može doći (izloženost osuđivanju, stigmatizacija, etiketiranje, odbačenost od zajednice i sl.). Iako govorimo o obliku nasilja koje može ostaviti teže posljedice, naglašeno je kako je uz stručnu pomoć i podršku okoline oporavak moguć.

Uvid u traumu iz perspektive koordinatorice timova za psihosocijalnu pomoć i podršku Hrvatskog crvenog križa predstavila je Marija Juzbašić. U svom izlaganju napravila je pregled događaja velikih razmjera koji su pogodili Hrvatsku u zadnjem periodu, ukazujući na specifičnosti u spektru reakcija koje osobe pogođene takvim događajem mogu imati. Navedeni su također prioriteti na temelju kojih tim za psihosocijalnu pomoć pruža intervenciju, gdje je spomenuta važnost sigurnosti, ali i povezivanja članova obitelji, brza i organizirana prva psihološka pomoć, kao i pravovremeno davanje točnih informacijama. Sudionici i sudionice su također dobili uvid u aktivnosti Hrvatskog crvenog križa pri nedavnim potresima na području Sisačko-Moslavačke županije.

Voditeljica Službe za podršku žrtvama i svjedocima pri Ministarstvu pravosuđa i uprave, Nikica Hamer Vidmar uvela nas je u temu sekundarne viktimizacije pomagača, gdje je objasnila koje sve psihološke posljedice mogu imati pomagači. Spomenut je sindrom izgaranja, reakcija kontra-transfera te posredna traumatizacija te je postavljeno pitanje na koje sve načine možemo reagirati  te time smanjiti utjecaj rada s traumom. Vezano uz to, kao glavna ideja izlaganja definirana je upravo otpornost i načini jačanja otpornosti te su definirane specifične tehnike. Naglašena je također i uloga poslodavca u prioritiziranju potreba zaposlenika, gdje kroz supervizije, konzultacije te psihološka savjetovanja mogu olakšati pomagačima da se nose sa posrednom traumom.

Posljednja izlagačica bila je koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja, Maja Štahan, koja je pojasnila ulogu specijaliziranih službi u pružanju pomoći u kriznim situacijama te postavila pitanje postoji li mjesto za takve organizacije pri pružanju podrške. Iz aspekta rada u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve, uvela nas je u djelokrug gdje je naglašeno pružanje emocionalne podrške, kao alat za ublažavanje intenzivnih negativnih emocija. Uvidjeli smo kako tijekom kriznih situacija kao što su potresi ili pandemija, djelovanje može biti fleksibilnije, a podrška koju je Centar u tim situacijama pružao pomogla je i osobama koje nisu nužno žrtve kaznenih djela i prekršaja.                                                                                                                                                                                                                                                                                            Nakon kraće rasprave, koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra Maja Štahan, je zatvorila okrugli stol. Okrugli stol poslužio je kao prilika za razmjenu iskustava i povezivanje predstavnika institucija i organizacija civilnog društva koje su uključene u rad s osobama koje su doživjele traumatsko iskustvo ili su njime bile posredno pogođene, a s ciljem pokretanja šireg razgovora o mentalnom zdravlju u kriznim situacijama.

Share on facebook
Facebook
Share on google
Google+
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest