Proširenjem na 24-satno radno vrijeme linije Nacionalnog pozivnog centra već godinu dana rade bez prestanka čime je osiguran jednostavan i neometan pristup stručnoj, besplatnoj i anonimnoj pomoći i podršci žrtvama, svjedocima i njima bliskim osobama, a prioritetno ženama žrtvama rodno uvjetovanih oblika nasilja.
Rodno uvjetovano nasilje je nasilje koje dominantno trpi jedan (ženski) a čini drugi (muški) spol, primarno su to nasilje u obitelji i različiti oblici seksualnog nasilja. Osim toga, ranjivost žena za taj oblik nasilja pripisuje se društveno definiranim vjerovanjima i normama vezanim uz ženski spol, zbog čega je ono definirano upravo kao ”rodno uvjetovano”. Od samog početka rada linije Nacionalnog pozivnog centra, žrtve rodno uvjetovanog nasilja najčešće su tražile pomoć i podršku, a od početka pandemije COVID-19 virusa ta potreba se intenzivirala, o čemu svjedoče i podatci diljem svijeta koji ukazuju na porast učestalosti i okrutnosti nasilja koje se događa ”unutar četiri zida” otkad su na snazi mjere za sprečavanje širenja virusa koje, u pravilu, ohrabruju boravak u domu.
Nasilje u obitelji oduvijek je bilo izrazito izolirajuće iskustvo za žrtvu, dijelom zbog toga što je udaljavanje žrtve od neformalnih izvora podrške jedna od taktika nasilnika, a dijelom i zbog predrasuda i stereotipa koje ga prate, a zbog kojih velik dio žrtava odlučuje nikada ne progovoriti o nasilju koje doživljavaju. Ipak, doći do podrške nikada nije bilo nužnije, ali niti teže nego u vrijeme pandemije COVID-19 virusa zbog čega održavanje 24-satne besplatne i anonimne linije za žrtve smatramo iznimno važnim u funkcioniranju sustava podrške žrtvama i osiguravanju kontinuiteta podrške svim žrtvama, ali posebno onima koje su u posebno ranjivoj poziciji kao što su to žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Na nužnost postojanja takve usluge ukazuje i podatak da su u proteklih 12 mjeseci pomoć i podršku Nacionalnog pozivnog centra žrtve rodno uvjetovanog nasilja zatražile preko 900 puta pri čemu su najbrojnije bile upravo žrtve nasilja u obitelji koje su pritom iskazivale o osjećajima straha, srama i bespomoćnosti te o poražavajućim posljedicama koje je nasilje imalo po njihovu dobrobit i kvalitetu života.